Poljoprivreda i bespovratna sredstva nakon 2020. – što možemo očekivati?

/, Naslovnica/Poljoprivreda i bespovratna sredstva nakon 2020. – što možemo očekivati?

Svakodnevno možemo čuti neke insajderske informacije „velikih stučnjaka za vanjske i europske poslove“ koji nas plaše da zbog Brexita i svega ostalog više neće biti poticaja i bespovratnih sredstava za poljoprivredu. Od našeg ulaska u EU i početka korištenja bespovratnih sredstava koja su bila na raspolaganju našim malim i mladim poljoprivrednicima svi smo mnogo naučili pa tako je od gotovo nikakvog interesa (ili straha) od EU fondova u početku došlo do toga da iznosi projekata koji su prijavljeni na natječaj višestruko premašuju raspoloživa sredstva. Pa evo nekoliko „insajderskih“ informacija kakvi su obrisi u pogledu bespovratnih sredstava nakon 2020.

 

Više sredstava za male i mlade poljoprivrednike

 

Nedavno je usvojeno stajalište Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta o prijedlogu Uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a. No što to znači u prijevodu? Ukratko, više sredstava i potpore malima, mladima, novim poljoprivrednicima i ženama u ruralnim područjima.

 

Hrvatska kao nova članica EU ima i značajne prednosti u odnosu na ostale, a to znači da bi nam se prema sada dostupnim informacijama moglo omogućiti zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji tijekom 2021. i 2022. godine. Nakon ovakvih informacija, nadamo se da oni „veliki stručnjaci“ s početka priče ipak neće biti u pravu i da bi, unatoč najavi da će proračun za poljoprivredu zbog Brexita biti smanjen, hrvatski poljoprivrednici trebali imati i više bespovratnih sredstava na raspolaganju.

 

Plan Ministarstva poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede planira u budućnosti dodatno osloboditi male poljoprivrednike nepotrebnih administrativnih opterećenja i kontrola. Na tragu toga prijedlog je da se za poljoprivrednike koji imaju ekonomsku veličinu (SO) oko 3.000 eura (oko 40.000 gospodarstava u RH) izdvoji iz sustava poticaja na način da se za njih zaokruži iznos poticaja koji bi bio jednak za sva mala gospodarstva. Na ovaj način mali poljoprivrednici ne bi morali nositi cijelu hrpu papira kako bi prijavili nekoliko „komada“ zemlje ali ne bi imali jednako rigorozne kontrole kao poljoprivrednici koji raspolažu stotinama hektara zemlje.

Mladim poljoprivrednicima i do 100.000 eura

Od 2020. još se veći naglasak stavlja na mlade poljoprivrednike za koje bi se trebalo izdvajati najmanje 2% omotnice. Osim toga, umjesto dosadašnjih 50.000 eura, mladi bi za pokretanje poljoprivrednih gospodarstava trebali ostvarivati potpore i do 100.000 eura.

Novosti oko potpora u nerazvijenim područjima

Prema trenutnim prijedlozima Hrvatska će moći dodijeliti posebne potpore za svoje poljoprivrednike u ratom pogođenim područjima i područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima. Prema javnim informacijama Ministarstva poljoprivrede, trenutno je u razradi i preliminarna analiza za područja prirodnim i ostalim ograničenjima koja pokazuje da bi u budućnosti bilo obuhvaćeno više takvih područja u Hrvatskoj.

Ostale novosti

Od drugih noviteta koji se predlažu u odnosu na trenutnu omotnicu planirano je uvođenje voćarskog programa, odnosno programa za voće i povrće kojim će se poticati proizvođače u tom sektoru kao što se trenutno podupiru vinogradari i vinari u sklopu Vinske omotnice.

 

Jedne od najatraktivnijih mjera u trenutnom razdoblju su definitivno one u sklopu mjere 4. Tako se od 2020. najavljuje značajno povećanje sredstava za ulaganja unutar sadašnjih podmjera 4.1 i 4.2.

 

Hrvatska bi u narednom razdoblju dobila i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa, odnosno između izravnih plaćanja (poticaja) i bespovratnih potpora. Čak 46% sredstava za poljoprivredu u Hrvatskoj je namijenjen za bespovratne potpore u ruralnom razvoju, dok većina drugih članica ima ispod 25% sredstava za istu namjenu.

 

Sve o čemu smo ovdje pisali trenutno je u fazi predlaganja, ali s obzirom da su službeno usvojeni stavovi Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Europskom parlamentu, vjerujemo da će ovi stavovi biti usvojeni i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Ono što nam slijedi i što je u pripremi je Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva te nakon toga i Operativni programi na temelju kojih će se raspisivati natječaji.

 

Do tada svi poljoprivrednici koji imaju kvalitetne prijedloge mogu i sami sudjelovati u razradi ovih dokumenata putem stranice https://poljoprivreda2020.hr te ispunjavanjem ankete koju možete pronaći ovdje.

I za kraj…

Na kraju možemo zaključiti da bi ipak oni „stručnjaci“ s početka priče mogli biti u krivu, a da bi mi svi zajedno poučeni iskustvima iz ovog razdoblja mogli biti puno uspješniji u povlačenju bespovratnih sredstava nakon 2020. Do tada razvijajte kvalitetne ideje, planirajte projekte s namjerom da razvijete unaprijedite poslovanje, a ne samo s ciljem da se povuku neka sredstva. Bespovratna sredstva i fondovi EU nisu toliko dramatično iskustvo ako se naoružate dobrim idejama, strpljenjem i kvalitetnim stručnjacima koji vam mogu olakšati cijeli ovaj proces, a vama omogućiti da se bavite razvojem svog poslovanja, odnosno onoga u čemu ste najbolji.

 

Pratite me

Josip Hetrih

Direktor at HS Consulting
Rođen 10. prosinca 1992. godine u Virovitici.Redovni stručni studij Informatičkog menadžmenta na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, završio je 2014. godine te je dobitnik Zahvalnice za izniman doprinos u radu Športske udruge VŠMTI. Obrazovanje nastavlja 2015. godine kao izvanredni student diplomskog stručnog studija Menadžment malih i srednjih poduzeća na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici. Diplomski stručni studij završava 2017. godine s prosjekom ocjena 5,00 obranom završnog rada na temu „Privlačenje investicija u poduzetničke zone malih gradova stvaranjem preduvjeta za razvoj malih i srednjih poduzeća“. Autor je dva znanstvena rada na temu razvoja malih i srednjih poduzeća. Poslovnu karijeru započeo je 2015. godine u Gradu Slatini na mjestu stručnog suradnika za gospodarstvo i razvoj. U međuvremenu završava tri programa osposobljavanja u području pripreme i provedbe EU projekata, a 2016. godine polaže državni stručni ispit u Ministarstvu uprave. Karijeru nastavlja u Gradskoj razvojnoj agenciji Slatine na mjestu stručnog suradnika za pripremu i provedbu projekata sve do rujna 2017. godine kada počinje raditi u PP Orahovici kao asistent voditelja za nacionalne i EU fondove. HS Consulting je osnovao u siječnju 2018. godine. U slobodno vrijeme bavi se fotografijom, nogometom i tenisom.
Josip Hetrih
Pratite me